U najnovijem broju Matematičko-fizičkog lista, LXXII 3 (2021. – 2022.) izašao je razgovor s našim kolegom Brankom Gumhalterom (zaslužnim znanstvenikom IF-a). Ovaj inspirativan razgovor s kolegom koji je znanstveno aktivan i danas vodila je online naša kolegica Ana Smontara.
Branko Gumhalter je istaknuti hrvatski teorijski fizičar, zaslužni znanstvenik (emeritus) Instituta za fiziku u Zagrebu. Rođen je u Zagrebu 1947, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu (V gimnazija)i diplomirao na stručnom smjeru fizika Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u1971, a doktorirao (1976) na Imperial College u Londonu. Radio je u Institutu »Ruđer Bošković« (1972–76) i Institutu za fiziku Sveučilišta (od 1976 do umirovljenja). Bio je gostujući profesor na sveučilištima Waterloo (Kanada), Genova (Italija), Institut Fritz-Haber (Berlin, Njemačka), Rutgers (New Jersey, SAD), Bonn (Njemačka), Hokkaido (Japan), DIPC-San Sebastian (Španjolska). Bavi se
fizikom površina i nanostruktura. Autor/koautor je oko 130 znanstvenih radova (od toga četiri revijalna rada i dvije knjige-monografije) u časopisima najvišeg faktora utjecaja kao što su Phys. Rev. Letters, Nature Physics i ACS Photonics. Vodio je nekoliko međunarodnih i bilateralnih istraživačkih projekata sa Međunarodnom Agencijom za Atomsku Energiju (Beč), National Science Foundation (Washington, USA), Forschungszentrum KFA Jülich (Njemačka), European Science Foundation (Strasbourg), Universidad Autonoma de Madrid, Ruhr-Universität Bochum i.Bavarskim uredom za znanstvenu suradnju (München). Godine 1996 International Centre for Theoretical Physics u Trstu dodijelio mu je nagradu Senior Research Associate Award, a Hrvatski Sabor dodijelio mu je godišnju Državnu nagradu za znanost 2002 godine.Osim u svojim znanstvenim radovima, B. Gumhalter ostavio je dubok trag i kao član hrvatske znanstvene zajednice, odgojivši niz istraživača/znanstvenika, kao mentor nekoliko diplomskih, magistarskih i doktorskih radova ali i kao profesor izbornog kolegija „Neadijabatski i lokalizirani procesi na površinama“ na poslijediplomskom studiju fizike kondenzitane
materije Sveučilišta u Zagrebu.
Članak u pdf formatu pročitajte ovdje