U novom broju MFL-a 74/296 izašao je prilog naše kolegice Ane Smontare, Fizičari – istaknuti metodičari nastave fizike, koji su odgojili generacije nastavnika fizike i inženjera posljednjih 100 godina u Hrvatskoj.
Fizičari istaknuti metodičari nastave fizike, koji su odgojili generacije nastavnika fizike i inženjera posljednjih 100 godina u Hrvatskoj, po našem izboru su: Gustav Šindler (1913. – 2002.), metodičar nastave fizike koji je svoj rad posvetio je nastavi fizike, poglavito u osnovnim školama i njezinom stalnom unapređenju, dugogodišnji član Uređivačkog odbora i Izdavačkog savjeta MFL-a, dobitnik nagrade za životno djelo „Ivan Filipović“ i nagrade „Davorin Trstenjak“; Branimir Marković (1917. – 1973.) učitelj i specijalist na području atomskih znanosti, sveučilišni nastavnik na PMF-a u Zagrebu i Visokoj industrijsko-pedagoškoj školi u Rijeci, autor nekoliko udžbenika iz fizike (Fizika za IV razred gimnazije je doživjela više izdanja), urednik prvih obrazovnih emisija iz fizike na Televiziji Zagreb; Branko Eman (1934. – 1992.) teorijski fizičar, viši znanstveni suradnik IRB-a, izvanredni profesor na Fakultetu industrijske pedagogije u Rijeci, Pedagoškom fakultetu i Fakultetu građevinskih znanosti u Osijeku, te PMF-a u Zagrebu, koautor priručnika Zadaci, laboratorijske vježbe i radovi iz fizike za učenike VII. i VIII. osnovne škole; Vladimir Paar (1942.) teorijski nuklearni fizičar, redoviti član HAZU-a, profesor emeritus PMF-a, izuzetno aktivan u sustavu obrazovanja, autor školskih udžbenika i knjiga, popularizator znanosti, dobitnik nagrade za znanstveni rad „Ruđer Bošković“, nagrade za popularizaciju znanosti „Fran Tućan“, državne nagrade za životno djelo. Osvrt na njihov život i rad objavljeni su u predhodnim brojevima Matematičko-fizičkog lista (MFL-a).
Dubok trag u metodici nastave fizike također su osravili: Antun Kuntarić (1930. – 2021.), gimnazijski profesor, asistent u Zavodu za fiziku Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, savjetnik u Republičkom sekretarijatu za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu Hrvatske, ravnatelj Zavoda za školstvo, urednik za fiziku u Školskoj knjizi. Objavio u koautorstvu priručnik Vježbe iz fizike i Repetitorij fizike, koji su izdani više puta.Urednik časopisa Život i škola, voditelj nastavne sekcije fizike DMF-a, autor Nastavnih programa za gimnazije; Rudolf Krsnik (1936.) eksperimentalni fizičar, profesor na PMF-u i na Sveučilišta u Osijeku, kao suradnik IFS-a sudjelovao je u izgradnji kriogenoga laboratorija, utemeljitelj bijenalnoga Hrvatskoga simpozija o nastavi fizike, autor/koautor udžbenika, zbirki zadataka i priručnika za osnovne i srednje škole, metodičkih priručnika za nastavnike, sveučilišnih udžbenika Zbirka riješenih zadataka iz fizike i Suvremene ideje u metodici nastave fizike. Petar Kulišić (1940. – 1995.) eksperimentalni nuklearni fizičar, vodeći znanstvenik u području sunčeve energije, sveučilišni nastavnik na ETF-u u Zagrebu, Mornaričke visoke škole u Splitu, Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, voditelj zavoda za primijenjenu fiziku ETF-a, dao je izuzetan doprinos razvoju nastave fizike kroz objavljivanje desetak sveučilišnih i srednjoškolskih udžbenika iz fizike koji su doživjeli nekoliko izdanja. Marijan Bakač (1941.) profesor savjetnik (srednja škola Izidora Kršnjavog u Našicama), originalan u metodičkom pristupu uvođenja eksperimenta u nastavu fizike, voditelj seminara za stručno usavršavanje nastavnika fizike u Osječko-baranjskoj regiji, autor/koautor priručnika za nastavu fizike, stalni član Državnog povjerenstva za natjecanje iz fizike, dobitnik nagrade “Dr. Branimir Marković“ i godišnju nagradu „Ivan Filipović“ za doprinos unapređivanju nastave fizike. U nastavku donosimo osvrt na njihov život i rad, redom: Antun Kuntarić, Rudolf Krsnik, Petar Kulušić i Marijan Bakać.
Ana Smontara
Cijeli prilog pročitajte ovdje
Galeriju fizičara – metodičara pogledajte ovdje