Homepage ENEN
15.02.2016. - Otvoreni dani - 2016 Predavanja

ČUDESNI SVIJET MAGNETA

Ivica Aviani, Institut za fiziku, Zagreb

Koji su izvomagnetri magnetskog polja u našoj okolini? Da li je Zemlja magnet i jesu li i koliko magneti važni za život? U ovom predavanju saznati ćete sve o magnetskim svojstvima i ulozi prirodnog magneta, minerala magnetita, koji je u obliku nanočestica pronađen i u nekim živim bićima. Upoznati ćete kakve je magnete napravio čovjek i kako ih koristi. Otkrit ćete zašto su tvari magnetične, kako su ljudi kroz povijest objašnjavali magnetizam tvari i na koje  su probleme nailazili. Objasnit ćemo zašto su neke tvari paramagnetične, neke dijamagnetične, a neke feromagnetične i kako ih možemo koristiti. Vidjet što na temelju magnetskih mjerenja možemo zaključiti o elektronskoj strukturi atoma i o građi molekula. Reći ćemo nešto i o tome kako radi i što nam oku nevidljivo može otkriti magnetska rezonancija i druge magnetske tehnike. Pridružite nam se i dokažite da ste magnet za znanje.


AGREGATNA STANJA U PRIRODI

Ivan Balog, Institut za fziku, Zagreb

Svi znamo da uagregatna_stanja prirodi postoje tri agregatna stanja: kruto, tekuće i plinovito. U ovom popularnom predavanju ponoviti ćemo osnove razloga i načina formiranja agregatnih stanja. Kroz nekoliko interesantnih primjera pokazati ćemo neke od pojava koje su moguće prilikom prijelaza između agregatnih stanja, kako takve pojave možemo koristiti u tehnologiji i zašto su znanstvenicima interesantne za proučavanje.

 

 

 

 

ATOMSKI SATOVI

Ticijana Ban, Institut za fziku, Zagreb

satovi

Izvor: http://phys.org/news/2015-06-frequency-fundamental-science.html

Moderni atomski satovi među najpreciznijim su uređajima stvorenima ljudskom rukom. Njihovo usavršavanje potaknulo je razvoj novih tehnologija, te njihovu primjenu u suvremenom društvu. Atomskim satovima mjeri se i određuje vrijeme kojeg koristimo u svakodnevnom životu. Oni su sastavni dio modernih komunikacijskih sustava, te globalnih pozicijskih sustava (GPS). U posljednjih nekoliko godina razvili su se još precizniji atomski satovi koji se baziraju na optičkim frekvencijama koje emitiraju laserom ohlađeni i zarobljeni atomi. Ova nova generacija optičkih atomskih satova mogla bi dovesti do razvoja potpuno novih tehnologija sa primjenama koje će nadilaziti mogućnost vrlo preciznog i stabilnog mjerenja vremena. Zato dođite, poslušajte predavanje i budite spremni za nove vremenske strojeve.

 

MOGU LI BAKTERIJE POPITI KOKTEL HLADNE PLAZME I OSTATI ŽIVE?

Marijan Bišćan, Institut za fiziku, Zagreb

Kožne inplazmafekcije, kronične rane, inficirane opekotine, površinski tumori…. predstavljaju podlogu za razvoj težih bolesti. Većinu njih izazivaju bakterije, bilo one koje žive u simbiozi s našim tijelom, bilo one koje dolaze iz okoliša. Uz uobičajene načine borbe protiv tih mikroorganizama (antibiotici i kemijska sredstva za sterilizaciju), u zadnje vrijeme počinje se koristiti i hladna atmosferska plazma čija je glavna prednost da minimalno utječe na okolno zdravo tkivo i selektivno uništava inficirane stanice.

 

 

 

SVJETLOST – ORUĐE 21. STOLJEĆA

Nikša Krstulović, Institut za fiziku, Zagreb

Razvoj visokihsvjetlost tehnologija zahtijeva i razvoj materijala sa visoko sofisticiranim kemijskim i fizikalnim svojstvima. Da bi se takvi materijali proizveli potrebna su i razna “oruđa” za njihovo oblikovanje (inženjering). Jedan od obećavajućih načina za proizvodnju, tretman i karakterizaciju takvih materijala je uz pomoć svjetlosti – bilo da ona dolazi direktno iz raznih lampi, kao laserska svjetlost, iz laserski proizvedenih plazmi ili kao posljedica međudjelovanja ultrakratkih laserskih pulseva s atomima slabo ioniziranog plina.

 

 

GRAVITACIJSKI VALOVI

Mladen Movre, Institut za fiziku, Zagreb

gravitacijski valovi

Puno stoljeće nakon što je Albert Einstein u svojoj općoj teoriji relativnosti predvidio njihovo postojanje, gravitacijski valovi su napokon i direktno opaženi. Gravitacijski valovi su putujuće deformacije prostor-vremena uzrokovane ubrzanim gibanjem masa. Masivniji objekti stvoriti će snažnije valove koje je lakše detektirati. Gravitacijski valovi koje su zabilježili laserski interferometri projekta LIGO nastali su prije otprilike 1,3 milijarde godina sudarom dviju crnih rupa. Očekuje se da bi mogli biti zabilježeni i gravitacijski valovi nastali i drugim kataklizmičkim   događajima poput eksplozije supernove ili sudara dvijuneutornskih zvijezda. Zahvaljujući činjenici da se neometano šire prostorom i da u njihovom nastajanju sudjeluju i objekti koji ne zrače druge oblike zračenja, već sada je jasno da će proučavanje gravitacijskih valova u bliskoj budućnosti dati važne informacije o razvoju ranog svemira kao i o brojnim procesima koji se nemogu direktno opažati drugim metodama. Dođite i poslušajte cvrkutanje svemira!

SUPRAVODLJIVOST I SUPRAVODIČI

Nikolina Novosel,  Institut za fiziku, Zagreb

Supravolevitacijadiči su materijali koji vode električnu struju bez otpora, odnosno bez gubitaka energije. Supravodljivo stanje javlja se na vrlo niskim temperaturama (nižima od -140°C) zbog čega se ovi materijali moraju hladiti tekućim dušikom ili helijem što otežava njihovu tehnološku primjenu. No, ubrzanim razvojem novih materijala i tehnologija supravodiči se danas pronalaze u mnogim primjenama u svakodnevnom životu (npr. magneti u uređajima za magnetsku rezonancu, lebdeći vlakovi, transformatorske stanice) i u istraživačkim institucijama (magneti u ubrzivačima čestica, postrojenjima za nuklearnu fuziju, detektorima itd.).  U ovom predavanju upoznat ćemo se s osnovnim svojstvima supravodiča, najznačajnijim eksperimentalnim i teorijskim otkrićima u 105 godina staroj povijesti supravodljivosti te s tehnološki najznačajnijim supravodljivim materijalima.

FIZIKA U SVAKODNEVNOJ PRIMJENI

Mario Rakić,  Institut za fiziku, Zagreb
Većina uređLED1aja koje danas koristimo izumljeni su u prošlom stoljeću. Mnogi moderni uređaji u sebi sadrže komponente koje su se razvijale tijekom godina u znanstvenim laboratorijima diljem svijeta da bi na kraju našle primjenu u svakodnevnim uređajima. U tom procesu često su presudnu ulogu imali fizičari određivanjem temeljnih načela funkcioniranja brojnih uređaja koje svakodnevno koristimo. U prezentaciji će poseban osvrt biti na tehnologiju modernih LED zaslona, povijest njihova razvoja, te kako su LEDice promijenile svijet u kojem živimo.

 

 

 

OD KRISTALA DO STAKALA

Damir Starešinić,  Institut za fiziku, Zagreb

Dijamanti,  rubistakloni, smaragdi, topazi su kristali. Kristalne čaše, kristalne vaze, kristalni lusteri, Swarovski kristali to nisu. Oni su staklo. Da li je ta razlika, osim u cijeni, stvarno bitna? Za znanstvenike, inženjere, tehničare jest. Što je to onda kristal, a što staklo i kakva su njihova svojstva? I zašto fizičari više vole kristale, a inžinjeri stakla? Odgovore saznajte u ovom zanimljivom i ležernom predavanju našeg vrhunskog stakloznalca.